ZAGREB, 14.5.2008. - Stopa softverskog piratstva na osobnim računalima u 2007. godini smanjena je za 1%, što je globalni trend i u većini drugih zemalja. Ipak, zbog iznimno brzog rasta, hrvatsko gospodarstvo pretrpjelo je gubitke u iznosu od 322 milijuna kuna u 2007. godini.Ovo su samo neki od rezultata pete godišnje Globalne studije o stopama softverskog piratstva, koju je danas predstavilo udruženje Business Software Alliance (BSA). Istraživanje obuhvaća 108 zemalja i proveo ga je IDC, neovisna tvrtka za globalna istraživanja tržišta i predviđanja na području informatičke tehnologije.„Izvješće pokazuje napredak u smanjenju softverskog piratstva u Hrvatskoj”, rekao je Mladen Vukmir, glasnogovornik BSA u Hrvatskoj i dodao: „Dodatni pad stope softverskog piratstva stvorio bi brojne dodatne pogodnosti za potrošače i tvrtke, ali i društvo u cjelini.”
Učinak stalnih napora u suzbijanju softverskog piratstva u Hrvatskoj je relativno mali, ali kontinuirani pad stope softverskog piratstva tijekom posljednjih nekoliko godina pokazatelj je da tvrtke sve više prepoznaju brojne prednosti korištenja licenciranog softvera. Tijekom posljednjih nekoliko godina, lokalni tim BSA osmislio je i proveo brojne marketinške i edukacijske kampanje diljem Hrvatske, obraćajući se upravama tvrtki raznih profila i veličina.
Softversko piratstvo ne utječe samo na poslovne prihode. BSA studija objavljena u siječnju pokazala je da smanjenje stope piratstva može rezultirati otvaranjem stotina tisuća novih radnih mjesta diljem svijeta, gospodarskog rasta mjerivog u milijardama američkih dolara te povećanju prihoda od poreza.
Ostale bitne značajke studije:
Među 108 zemalja u kojima je provedeno istraživanje, stopa softverskog piratstva pala je u 67 zemalja, a porasla tek u njih 8. Ipak, zbog rasta svjetskog PC tržišta u zemljama s visokom stopom softverskog piratstva, ukupna svjetska stopa softverskog piratstva porasla je u 2007. za 3 postotna poena, na 38%.
U regiji Središnje i Istočne Europe (CEE), zemlje s najvišom stopom softverskog piratstva su Moldova (92%), Azerbajdžan (92%) i Ukrajina (83%). Zemlje s najnižom stopom piratstva su Češka (39%), Mađarska (42%) i Slovačka (45%).
U užoj regiji zemalja, Hrvatska je na trećem mjestu po najnižoj stopi softverskog piratstva, nakon Mađarske (42%) i Slovenije (48%). Više stope imaju Bosna i Hercegovina (68%), Bugarska (68%), Makedonija (68%), Rumunjska (68%), Srbija (76%), Albanija (78%) te Crna Gora (83%).
„Studija pokazuje da napori vlada i industrije u cilju smanjenja softverskog piratstva doprinose smanjenju stope u mnogim zemljama. Ipak, snažan rast PC tržišta u tranzicijskim zemljama s visokom stopom piratstva doprinosi ukupnom povećanju stope globalnog piratstva”, rekao je John Gantz, direktor sektora istraživanja pri IDC-u i dodao: „Očekujemo daljnji nastavak ovog trenda, što znači da industrija i vlade u zemljama s rastućim tržištima moraju povećati napore u borbi s piratstvom.”
Za učinkovito suzbijanje softverskog piratstva i ostvarenje gospodarskih prednosti, BSA preporučuje „Plan u 5 točaka”:
- Povećanje javne edukacije i osviještenosti o vrijednosti intelektualnog vlasništva i rizicima korištenja nelicenciranog softvera.
- Usklađivanje nacionalnog zakonodavstva u području intelektualnog vlasništva sa standardima koje preporučuje Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo (WIPO) - radi omogućavanja učinkovitije provedbe zakona u slučajevima digitalnog i online piratstva.
- Stvaranje jakih pravnih mehanizama za zaštitu prava intelektualnog vlasništva i provedbu zakona, uključujući suzbijanje softverskog piratstva, u skladu s obvezama preuzetim na temelju Sporazuma o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva (TRIPS).
- Izdavanje dodatnih resursa od strane nacionalnih vlada namijenjenih za suzbijanje softverskog piratstva, uključujući osnivanje organizacijskih jedinica specijaliziranih u području zaštite prava intelektualnog vlasništva unutar nadležnih državnih tijela, međugraničnu suradnju između susjednih zemalja, kao i treninge za nadležna državna tijela.
- Pružanjem primjera poslovnom sektoru uvođenjem politike upravljanja softverskom imovinom i korištenjem isključivo licenciranog softvera u javnom sektoru.
Globalna studija o stopama softverskog piratstva BSA i IDC obuhvaća piratski softver koji se koristi na osobnim računalima, uključujući stolna, prijenosna i ultraprijenosna računala. Studijom nisu obuhvaćene druge vrste softvera, npr. softver koji se koristi na mainframe ili poslužiteljskim računalima. IDC je koristio vlastite statistike o softverskim i hardverskim isporukama te angažirao IDC analitičare iz više od 60 zemalja koji su potvrdili trendove u softverskom piratstvu.
Za više informacija ili primjerak cjelokupne studije posjetite www.bsa.org/globalstudy.
