Hrvatski IT sektor 41. u svijetu
Categories: PiaR
Written By: Groovyrider
ZAGREB, 16.9.2008. - Prema rezultatima studije o konkurentnosti tehnoloških sektora „Benchmarking IT industry competitiveness 2008″ - u koju je uvrštena prvi put - Hrvatska je plasirana na 41. mjesto od ukupno 66 zemalja diljem svijeta. Najbolje uvjete za razvoj IT konkurentnosti u Europi imaju Velika Britanija, Danska i Švedska, dok su u zemljama Istočne Europe najviše rangirane Estonija, Slovenija i Mađarska. U Istočnoj Europi Hrvatska zauzima deseto mjesto od ukupno 15 zemalja.
Ovo su samo neki od rezultata studije koju je provela ugledna analitička kuća Economist Intelligence Unit, a sponzoriralo međunarodno udruženje proizvođača poslovnog softvera Business Software Alliance (BSA). Studija, provedena u 66 zemalja diljem svijeta, drugu godinu zaredom ocjenjuje i uspoređuje učinkovitost zemalja u izgradnji okruženja poticajnog za povećanje konkurentnosti IT industrije. Iako je prvih 20 zemalja na ljestvici zadržalo isti plasman kao i prošle godine, devet zemalja poboljšalo je svoj plasman, a jedanest zemalja palo je na ljestvici u odnosu na prošlu godinu.
Vodeće zemlje svijeta su Sjedinjene Američke Države, Tajvan, Velika Britanija, Švedska i Danska. U regiji Istočne Europe vodećih pet zemalja su Estonija, Slovenija, Mađarska, Češka i Slovačka.
„Ove godine Hrvatska je prvi put uključena u ovo istraživanje. Hrvatska je plasirana ispod sredine ljestvice, što je solidan, ali ne i posve zadovoljavajući rezultat - djelomično ga možemo opravdati premijernim nastupom u studiji. No, naše susjedne zemlje Slovenija i Mađarska zauzimaju znatno bolje pozicije u gornjoj polovici tablice, pa je jasno gdje treba tražiti regionalne uzore”, rekao je Mladen Vukmir, glasnogovornik BSA u Hrvatskoj i dodao: „Vrlo sam optimističan spram budućih plasmana Hrvatske u ovoj studiji, jer naš je tehnološki sektor jedan od najbrže rastućih u regiji. Također napominjem da, ukoliko želimo znatniji napredak u IT industriji, moramo ozbiljno shvatiti zaštitu prava intelektualnog vlasništva kako bismo osigurali buduća ulaganja u inovacije i tehnologiju.”
Hrvatska je u studiji ocijenjena pozitivno u područjima poslovne okoline, ljudskih resursa, pravnog ustroja te podrške za razvoj IT industrije. No, vrlo su slabo ocijenjena područja IT infrastrukture te razvoja i istraživanja, što su definitivno područja na kojima se najviše mora raditi.
„Donositelji odluka u politici i biznisu moraju poraditi na nizu faktora koji će IT tržište učiniti konkurentnim”, rekao je Denis McCauley, direktor Sektora globalnih tehnoloških istraživanja pri Economist Intelligence Unitu i dodao: „Malo je zemalja koje se mogu nadati izgradnji snažnog IT sektora bez jakog poslovnog i pravnog okruženja, mogućnosti odabira talentiranog kadra, potpore inovacijama i široke uporabe tehnologija.”
6 ključnih aktivatora konkurentnosti
Prema Economist Intelligence Unitu, postoji šest ključnih faktora koji moraju biti zadovoljeni da bi se omogućio razvoj IT sektora: kvalificiranost, znanje i vještine, kultura koja potiče inovacije, IT infrastruktura na svjetskoj razini, snažno zakonodavstvo koje štiti intelektualno vlasništvo (kao što su patenti i autorska prava), otvoreno i konkurentno gospodarstvo, državno vodstvo koje može održati dobar omjer između promocije tehnologija i slobode tržišnog poslovanja.
Zemlje koje su pokrenule svih šest „aktivatora” konkurentnosti standardno su utočište visokorazvijenih IT industrija. Visoko razvijeni IT sektori izravno doprinose više od 5% bruto domaćem proizvodu najrazvijenijih zemalja. Pomažući tvrtkama i djelatnicima u efikasnosti i produktivnosti, oni su također pokretači šireg gospodarstva.
Ostali rezultati istraživanja pokazuju:
Ulaganje u kadrove kritična je misija za domaće IT industrije. Prepoznavanje i selekcija talenata bit će jedan od najzahtjevnijih izazova s kojim će se IT proizvođači susresti u nadolazećim godinama.
Konkurentna širokopojasna tržišta pomažu razvoju i jačanju IT sektora. Bez brzog, pouzdanog i sigurnog pristupa Internetu, tehnološke kompanije ne mogu surađivati s partnerima i istraživačkom zajednicom, ali ni prodavati svoje usluge putem Interneta.
Pravna okolina koja štiti autorsko pravo i čvrsto pristupa problemu kibernetičkog kriminala. SAD, Australija i zemlje Zapadne Europe imaju najučinkovitije sustave za zaštitu autorskog prava i suzbijanje kibernetičkog kriminala, no značajan napredak uočljiv je i u problematičnim zemljama kao što je Kina.
Globalizacija i Internet liberalizirat će istraživanja i razvoj. Sustavi koji spajaju talente, tehnologiju, kapital i sveučilišta, bit će najbolji inkubatori inovacija.
Više informacija ili primjerak cjelokupne studije „Kako rastu tehnološki sektori: Vrednovanje konkurentnosti u IT industriji 2008″ možete pronaći na web odredištima www.eiu.com ili www.bsa.org/globalindex.










