Na današnji dan… 20 godina Linuxa

Kad su u pitanju revolucije koje su se dogodile unutar informatičke revolucije jedna od spektakularnijih je ona koja govori o usponu najpoznatijeg predstavnika jedne izuzetne ideje: besplatno dostupnog softvera. Radi se o operativnom sustavu Linux, koji je upravo navršio dvadeset godina…

Prije dvadeset godina, kad je Internet za većinu ljudi još bio znanstvena fantastika, jedan je mladac – dijete bračnog para novinara – baveći se pomno i bez žurbe svojim studijem informatike na Helsinškom sveučilištu, smislio jednu novu vrstu kompjutorskog programa i – promijenio svijet.

Čovjek se zove Linus Torvalds. Tada je imao 21 godinu, a softver je – slaganjem slova iz njegova imena i činjenice da se temelji na jednom od najstarijih operativnih sustava u svijetu računala, Unixu – nazvan Linux.

E sad, tim Unixom naš momak iz skandinavske tehno-sage nije bio previše impresioniran, bar ne onom nastavničkom inačicom kojom se tada koristio, a koja se zvala Minix. Posebno ga je ljutilo što se taj Unix nije mogao prilagoditi tako kako bi svoje računalo mogao spojiti s drugim računalima na njegovu fakultetu. Tako je odlučio sam poraditi na tome. Prčkao je po tome i vremenom toliko izmijenio Minix da je ono što je dobio bez grižnje savjesti mogao nazvati svojih ruku djelom. A onda je shvatio da se poduhvatio nečega što nikako ne može dovršiti sam.

Bio je kraj kolovoza 1991. (precizno – 25.08) te je Linus u svijet poslao poruku e-pošte koju ćemo ovdje djelomično i slobodnim stilom prevesti tako što ćemo namjerno preskočiti tehničke detalje;

“Pozdrav svima koji se koriste Minixom. Izrađujem (besplatni) operativni sustav (to je samo hobby, neće to biti ništa veliko) za 386 (486) PC računala. Radim na tome već od travnja ove godine i sad sam to gotovo dovršio. Pogledajte o čemu se radi pa mi recite što vam se u mom programu, koji jako liči na Minix, sviđa, a što ne. Želio bih znati koje funkcije ljudi žele, a koje ne. Svaki prijedlog je dobrodošao, no neću obećati da ću ih sve implementirati. Linus.”

Nakon što je dobio pregršt odgovora s nizom prijedloga kako poboljšati softver na kojem je radio, krajem rujna 1991. na Internet je postavljena prva inačica – Linux 0.01. Već slijedeće godine na Internetu je postojala živahna skupina ljudi koja se bavila svakodnevnim dodavanjem programskog koda, bilo je to na tzv. newsgroupi koja se zove comp.os.linux.

Sve što se poslije toga dogodilo je povijest kroz koju ćemo sad brzo proći jednom kratkom kronologijom:

► Tijekom 1993. napravljena je prva samostalna, komercijalna inačica Linuxa koja se mogla preuzeti s Interneta. Bila je velika deset megabajta i danas je smatraju prvom – kako to linuksaši kažu – «distribucijom». Zvala se Linux Slackware. Tih različitih varijanti Linuxa danas ima više stotina. Pet najpopularnijih danas su Ubuntu, Fedora, Mint, Suse, Debian.

Prva knjiga o Linuxu – Linux Installation and Getting Started – objavljena je iste godine.

► Slijedeće (1994.) godine počeo je izlaziti prvi specijalizirani časopis Linux Journal u kojem je objavljen i prvi intervju s Linusom Torvaldsom. Te iste 1994. Linux je počeo postupno dolaziti i na stranice poznatih svjetskih novina, a najprestižniji tehno časopis u svijetu, američki Wired, objavio je članak u kojem je Linusa Torvaldsa usporedio s Billom Gatesom.

► Početkom 1995. održan je prvi specijalizirani sajam Linuxa, Linux Expo.

► Tijekom 1997. pojavio se prvi „linux“ virus koji je napadao taj operativni sustav. Zvao se Bliss.

►1998. godine je Eric Raymond, u svijetu poznat kao jedan od prvih hakera i jedan od najvećih kompjutoraških gurua svih vremena, skovao izraz open source (otvoreni kod) kojim je opisao tu posebnu vrstu softvera, u koju spada i Linux, – dakle, softvera na čijem stvaranju radi veća skupina ljudi koji svoj doprinos ne naplaćuju te koji mogu besplatno koristiti (i svojim znanjem nadograditi) svi koji to žele. Raymond je zaštitio to ime i podigao internetsku stranicu (www.opensource.org) kojom je sve to promovirao. Danas se taj dan smatra trenutkom u kojem su open source softver i Linux kao njegov najslavniji predstavnik postali ozbiljan posao. To se vidjelo i na prvoj svjetskoj Linux konferenciji održanoj te godine u Kaliforniji na kojoj je sudjelovalo 12 tisuća ljudi iz cijelog svijeta.

► Tijekom 1999. tvrtke koje se bave proizvodnjom Linuxa jedna po jedna počinju izlaziti na burze vrijednosnica. Prva među njima bila je tvrtka Red Hat.

► Od 2000. godine može se steći i posebni Linux certifikat.

► Vremenom – posebno od početka ovoga stoljeća – velike IT korporacije (IBM, Intel, NEC, Oracle, Hewlett-Packard, Dell, itd.) počinju investirati u Linux i open source projekte.

► 2003. IBM reklamira Linux u finalu američke nogometne lige – Superbowl (nakon što su već 2001. U Linux platformu uložili više od milijardu dolara)

► 2005. Linus Torvalds se pojavio na naslovnici novine Business Week.

► 2010. Android, na Linuxu utemeljeni operativni sustav za mobilne uređaje – najviše je korišteni OS

► 2011. 20 godina Linuxa.

Linux u Hrvatskoj

Početna točka za svakoga koga zanima Linux u našoj zemlji je web odrediše domaće udruge Linux korisnika, nazvane HULK (Hrvatska udruga linux korisnika) – www.linux.hr. Udruga ima svoje odsjeke u više naših gradova, primjerice, u Zagrebu, Osijeku, Karlovcu, Varaždinu, Našicama i Rijeci. Napravili su i hrvatsku verziju Linuxa, nazvanu HRID.

Više o godišnjici – potražite ovdje:
www.linuxfoundation.org/20th

O Linuxu, Linusu, pingvinu …
www.linux.com
en.wikipedia.org/wiki/Linus_Torvalds
en.wikipedia.org/wiki/Linux
en.wikipedia.org/wiki/Linux_penguin

…i slobodnom softveru u našoj zemlji:
wiki.open.hr
www.opensource.hr
www.linuxzasve.com
www.linux.hr
…………………………………………………………………….

Linus Torvalds – čovjek koji je osmislio Linux

Pingvin – Linux pingvin službena je maskota tog operativnog sustava. Na engleskom se naziva Tux, a odabrao gaje sam Linus Torvlads. Maskotu je izradio Larry Ewing. Više o tome pročitajte na web odredištu: www.linux.org/info/logos.html

Ubuntu – danas najpopularnija inačica (tzv. „distribucija“) Linuxa (preko 12 milijuna korisnika) posebna i po tome što se cijeli ta projekt temelji na jedinstvenoj filozofiji Afrike – ubuntu filozofiji…

  • Marko

    Čestitam :)

    • http://gadgeterija.net Boris Radošević

      I ja kažem…

  • http://kofikofi.com darko

    dečki, svaka vam čast, u vrijeme kada vlada i ostatak uprave države plaća s našim novcem Microsoft, ovih 20 godina zvuči još bolje