Radio emisija Andromeda nastavlja svoj život online, na portalu Znano.st

Krajem kolovoza na internetu se pojavila vijest kako se gasi Andromeda, znanstveno popularna emisija Hrvatskoga radija koju je uređivala Tanja Devčić sa suradnikom Antom Radonićem, voditeljem planetarija u Tehničkome muzeju u Zagrebu te povremenim suradnicima poput Korada Korlevića, astronoma i edukatora iz Višnjana i drugih.

Kao odgovor toj vijesti urednica drugog programa Ana Lacković Varga za T-portal je izjavila kako se emisija neće gasiti:

„Nema govora o gašenju emisije. Planiramo je samo osvježiti i osuvremeniti, dovesti novog, mladog urednika Krešu Katića koji je do nedavno u noćnom programu Drugog vodio Svemirsku noć.”

Stiglo nam je priopćenje stranice Znano.st koja je odlučila pripomoći:

No s obzirom da je vijest o promjeni ustroja emisije odjeknula snažno u javnosti uz brojna negodovanja te da se na Facebooku u vrlo kratkom roku oformila grupa Andromeda – za ostanak emisije o svemiru koja je sakupila više od 2 500 članova, portal Znano.st je, ne ulazeći u razloge prestanka suradnje prije spomenutih strana, odlučio izaći u susret ‘starim urednicima’ na čelu s Tanjom Devčić te omogućiti da se emisija naziva Andromeda nastavi na internetu. Emisija će se svaki tjedan snimati u Tehničkom muzeju i na terenu te objavljivati ponedjeljkom na portalu Znano.st te tako nastaviti promovirati znanost i svoj životni ciklus produžiti u najnovijem mediju današnjice te se možda još i više približiti svojoj staroj, ali i novoj publici.

Ponosni smo što ćemo svojim čitateljima ponuditi novi originalni sadržaj, plasiran posebno za online publiku te svim slušateljima i štovateljima rada Tanje Devčić i Ante Radonića omogućiti nastavak slušanja ove znanstvene emisije s petnaest godina staža. S obzirom da u Hrvatskoj kronično nedostaje kvalitetnih znanstvenih sadržaja ne vidimo problem u postojanju sve više emisija ovoga tipa, veselimo se svim mogućim suradnjama koje promiču znanost.

Pratite Andromedu svaki ponedjeljak, iz tjedna u tjedan i vjerujemo da će vas ova znanstvena emisija koja ljudima na sasvim prihvatljiv i dovoljno razumljiv način pruža odgovore iz svijeta znanosti, astronomije i astronautike okupirati i uvući u svoju izvornost te vam obogatiti svakodnevicu.

  • http://www.gadgeterija.net/ Denis Jelec

    Samo da se ne izgube u ckrackpot dijelu tog portala…
    http://endimion17.blog.hr/2012/09/index.html#dan18

    • http://www.facebook.com/apple.conspiracy.1 Apple Conspiracy

      Uf… pa *oni* su posvuda!

    • http://www.gadgeterija.net/ Boris Radosevic

      ouch. Viš, ja lajkam Andromedu pa mi se učinilo zgodno. :/

      • http://www.facebook.com/apple.conspiracy.1 Apple Conspiracy

        Meni su isto dragi, ali za njih više nema mjesta u medijskom prostoru, pa su jadni spali na ovo.

      • http://www.gadgeterija.net/ Denis Jelec

        Slicnog sam razmisljanja kao i Endi, igrom slucaja i naletih na njegovo misljenje. Ako u emisiju pocnu uvaljivati drek sadrz. hebes ti to. :/

        • http://www.facebook.com/apple.conspiracy.1 Apple Conspiracy

          To je jednostavno sudbina bilo kojeg pokušaja popularizacije znanosti – kad-tad svi završe na atraktivnim temama poput “što bi bilo da vas proguta crna rupa” u boljem slučaju, a u najgorem slučaju počnu s raznoraznim energijama/vibracijama/dušom/mršavljenjem, što mislim da će se i ovdje dogoditi. Ne znam jeste li u zadnje vrijeme čitali strane etablirane astronomske časopise – pa to je kriminal.

          Ali evo nečeg kontroverznog: mislim da tako i treba biti. Znanost ne može nikada biti popularizirana. To je kontradikcija u terminima. Popularizacija znanosti znači pretvaranje znanosti u mit. Za znanost imamo stručne članke i strogu akademsku zajednicu, a za sve ostalo imamo medije.

          • http://www.gadgeterija.net/ Denis Jelec

            Neil deGrasse Tyson, Hawking i hrpa drugih ne bi bili suglasni s tobom. Ali da, kuzim na sto ciljas. :)

    • Tomislav

      Ma i taj endimion je
      crackpot , misli da je popio svu pamet svijeta, sve njemu piše u knjigama i znanstvenim portalima… Ne kažem da je uvijek u krivu, ali ne razumije da nisu svi zadovoljni sa odgovorima koje pruža akademska zajednica odnosno znanost, niti svi oni mogu biti istiniti, jer to nije moguće. Tako i endi postaje crackpot znanosti.

      • http://www.gadgeterija.net/ Denis Jelec

        NHF, ali ovo sto si rekao nema apsolutno nikakvog smisla niti veze. Nema sredine izmedju sarlatanstva i znanosti. Ad hominem ti ne pomaze u cijeloj prici.

        • http://www.facebook.com/apple.conspiracy.1 Apple Conspiracy

          Ima nešto i u tom Tomislavovom stavu, ali naravno to je sve nespretno dok se logički ne argumentira iz pozicije filozofije znanosti, koja je i uspostavila znanost.

          Problem je u popularizaciji znanosti, koja je u suštini postupak de-instrumentaliziranja znanosti kroz kojeg ju pretvara u meta-naraciju, odnosno veliku priču, mit ili bajku. To je nužan proces, zbog toga što ciljna skupina (populus) ne raspolaže misaonom matricom koja će moći primiti znanost kao svoju spoznajnu metodu.
          Zbog toga im znanost nije dovoljna, kako kaže Tomislav, pa posežu za mnogo atraktivnijim rješenjima ili u samoj znanosti vide nešto atraktivno, ono plitko i posljedično – pogrešno shvaćeno. Stoga je Tomislav u krivu – nije to zbog toga što znanost podbacuje u tome što ne daje sve odgovore (kao da je to tobože njezina svrha, kao da je zamjena za religiju), već u tome što većina ljudi jednostavno nisu znanstveno artikulirani, pa stoga znanost nikada ne može biti POPularizirana, dakle omasovljena. Može se samo ta dogma uporijebiti za neznanstvene bajke, kao što i vidimo svaki dan sve više. A to je najopasnije.

          Iz tog kuta. likovi poput Endimiona bore se s vjetrenjačama, popujući o potrebi da se popualrna znanost oformi kao egzaktna znanost, što je zapravo neka vrsta paradoksa. Na kraju se i on pretvara u nekog proroka koji sve vuče iz svoje osobne dogmatske konstrukcije, a znanstvenik ne bi trebao to biti. On mora biti nevidljiv i transparentan, neutralan, on mora šutiti, ne postojati kao subjekt. Zato su likovi poput Dawkinsa i Hawkinga prekršili osnovno nepisano načelo znanosti, koje čak nije ni etičko već ontološko.

          • http://www.gadgeterija.net/ Denis Jelec

            Ne bih se slozio (u potpunosti), ali odgovor dobijes drugom prilikom. Vrijeme mi je za spavanac. :)

          • http://www.facebook.com/apple.conspiracy.1 Apple Conspiracy

            Aha, da, ti si u onoj nekoj čudnoj zemlji gdje dan i noć ne postoje baš sasvim :-D Laku noć!

          • Tomislav

            Ma samo sam htio reći da treba pustiti ljude da misle i rade što žele, dok se ne radi o nekoj muljaži, naravno. Ali po tebi svejedno ispada da je
            populus uvijek u krivu, a samo znanost u pravu, samo što taj populus to ne shvaća, jer je neupućen. S time se ne slažem, jer svi smo mi potencijalni otkrivači nečega što je znanstvenicima promaklo ili jednostavno nije prihvaćeno iz nebrojenih razloga i to treba uzeti u obzir, bez obzira što je to rijetko slučaj. Svaki znanstvenik ionako mora izaći iz okvira već uspostavljenog mišljenja da bi saznao nešto novo, inače bi stalno otkrivali toplu vodu.

          • http://www.facebook.com/apple.conspiracy.1 Apple Conspiracy

            Tu je problem – znanost ne treba razmišljati izvan nikakvog okvira niti unutar njega. Sve što znanost treba je držati se znanstvene metodolgije – oko *bilo kojeg* pitanja. Tebe ništa ne sprječava da razmišljaš “izvan okvira” i napraviš znanstveno istraživanje na temu energetskih nivoa raja i pakla, ono što zanima znanstvenu zajednicu je samo da to napraviš po znanstvenoj metodologiji, pa jesi li uspio dokazati ili si uspio osporiti, a ovo između neće se razmatrati.
            A što se tiče populusa – neka rade što hoće, naravno. Znanost se ne treba baviti prorokovanjem onoga što ispravno a što ne. Time se bavi etika, koja je filozofska disciplina.
            I znanost uopće nije zainteresirana je li narod u pravu ili u krivu. Bespredmetno je o tome raspravljati. Zanima ju samo to je li nešto metodološki znanstveno ili ne, bez obzira tko je istraživanje proveo i kakav upit je postavio.